Na temelju Poziva za predlaganje rezidencijalnih programa, članovi programskog savjeta Rezidencije KAMOV u sastavu Branka Benčić (ravnateljica MMSU), Edvin Liverić (ravnatelj HKD), Niko Cvjetković (ravnatelj GKR) i Kora Girin (voditeljica rezidencijalnog programa MMSU) odabrali su dvotjednu rezidenciju kineskog umjetnika Yirui Fanga, prijavitelja Nemanje Cvijanovića.
YIRUI FANG (Shandong, Narodna Republika Kina),
U periodu rezidencijalnog boravka u Kamovu umjetnik će proširiti svoj započeti kolektivni projekt “Što smo? Što ćemo postati?”, koji je nastao u suradnji s umjetnicom i kolegicom Keren Liang. Projekt će koristiti 3D tehnologiju za kreiranje priče o leptiru kao simboličkoj vrsti, koja se temelji na multikulturalizmu i temi podrške marginaliziranim zajednicama. Prikazivat će regeneraciju mutiranih leptira, predstavljajući varijacije političkih, rodnih, ekoloških i infektoloških pitanja. U projektu će se koristiti specifične metafore kako bi se izrazila zabrinutost zbog niza problematičnih ali prihvaćenih društvenih pojava. Primjerice, na promjenu boje mora utječu nuklearne vode, dok se u umjetničkom jeziku napuštene preobražene i isprepletene stepenice mogu postati simbol rata, potresa, učinka ljudskog faktora i nesavladivih sila uzburkane prirode. Djelomično će se u projektu nastojati otkriti i tumačiti razumnost u smislu potrebe za prisutnošću različitih zajednica u svakom društvu, istovremeno izražavajući svoje zamisli i vizije našeg zajedničkog budućeg prostora opstanka. (…) U periodu rezidencijalnog boravka u Rijeci umjetnik će nastojati propitivati, promišljati i postupno prihvaćati i oblikovati osobnu poziciju u društvu kao i potencijal svakoga od nas da na njega pozitivno utječemo.
Za rezidente Gradske knjižnice Rijeka u 2024. godini izabrani su Helena Klakočar, Snježana Radetić i Saša Ćirić. Projektno-programski tim je troje književnika koji će najesen boraviti na dvotjednim rezidencijama izabrao među 33 pristigle prijave. Pri izboru su u obzir uzeli nekoliko parametara, kao i želje samih autora koji su se u prijavnici izjasnili o preferiranom terminu gostovanja u Rijeci. Naravno, uz književne i stvaralačke kriterije važni kriteriji bili su i činjenica koliko često su autori već boravili pred riječkom publikom, procjena sveukupne zanimljivosti i relevantnosti rada te procjena presudnosti koju rezidencijski boravak može imati za njihov rad.
Tematski ovogodišnja rezidencija je usmjerena prema temama treće životne dobi - što obuhvaća fenomen starenje, demografsku krizu, posljedice produživanja života, život u trećoj životnoj dobi s ograničenim sredstvima (...) pa su artikulirane zamisli iz tog spektra privukle pažnju.
Program se odvija uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija RH kroz program javnih potreba u kulturi.
Helena Klakočar akademska je slikarica i strip autorica, koja djeluje na širem polju vizualnih umjetnosti te se bavi instalacijom, ilustracijom, grafičkim dizajnom, animacijom, a poznata je po svojim autobiografskim, društvenim i političkim opažanjima. Kreirala je radove ''EL SHATT/ fragmenti '', ‘’REVOLT’’, ‘’ZID MEDITERAN’’, zbirke stripova ‘’Vlaga, Mraz i Sol i drugi stripovi’’, ‘’Nemirno more 1” i “Nemirno more 2’’...
Iz prijavnice:
“S obzirom na to da sam i sama u ‘trećoj životnoj dobi‘ želim obraditi tu temu u obliku ilustracija i strip pričica. Uviđam‘’na vlastitoj koži’’ da je naša svakodnevica puna tragikomičnih situacija. Uz osobne priče starijih građana bi nacrtala kartu kako se kretati gradom ako ste u kolicima, ili slabije pokretljivosti. Karta grada s javnim wc-punktovima za one sa slabijim mjehurom mi se čini korisna za ‘’nove’’ lokalne starije osobe i za goste grada. Željela bi da je moj rad duhovit i zabavan starijima i mladima. Ujedno da progovara o perspektivi starijeg korisnika ‘’grada’’, o onoj perspektivi, o koju mladi ne mogu ni zamisliti a ipak će jednog dana postati dio i njihovog životnog iskustva. Zašto Rijeka? Rijeka mi je potpuno nepoznata, bila sam samo 2 puta po par dana u Rijeci ali nisam se trebala nikad sama snalaziti (uvijek su me vodili organizatori). To mi se čini dobra početna pozicija za otkrivanje grada.”
Saša Ćirić završio je Filološki fakultet u Beogradu. Više od 22 godine na Radio Beogradu 2 prati srpsku, regionalne i balkanske književnosti. Književni kritičar, intervjuer, piše ali ne objavljuje pjesme, objavio dvije knjige drama i radio drama, četiri knjige književne kritike (u Zrenjaninu, Ulcinju, Zagrebu i Novom Sadu), eseja i komparativnih analiza i jednu knjigu prikaza o suvremenom filmu, pretežno holivudskom (u Beogradu). Priredio nekoliko zbornika i knjiga. Pisao kritiku za časopise i u Hrvatskoj (Zarez, Quorum, Tema), za portal Booksa.hr i za zagrebački tjednik Novosti. Bio jedan od urednika Betona (2006-2019), kritičkog dodatka dnevnog lista Danas.
Iz plana rada:
“Moja namera je da tokom boravka na rezidenciji u Rijeci za svoju emisiju „Oko Balkana“ na Radio Beogradu 2 snimim intervjue sa autorima i autorkama iz Rijeka, kao i sa gostima festivala Vrisak.
Budući da je tema rezidencije fenomen trećeg životnog doba, imam nameru da se kao kritičar i esejista posvetim hrvatskim i regionalnim piscima u trećem životnom dobu, odnosno temi starosti i penzionerskom životu sa oskudnim sredstvima u našim savremenim literaturama.”
Snježana Radetić diplomirala je hrvatski ili srpski jezik i jugoslavenske književnosti te bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu. Gotovo tri desetljeća radila je u srednjoj školi, a nakon toga šest godina vodila ustanovu u kulturi i obrazovanju odraslih u rodnome gradu Poreču. Posljednjih godina piše poeziju i prozu. Pjesme su joj objavljivane u Dometima i na portalima Čovjek-časopis i Astronaut.ba. U listopadu 2022. godine izlazi njena prva zbirka pjesama Privilegija leta, Biakova, Zagreb, pod uredničkom rukom književnice Darije Žilić. Svojim je pjesmama 2021. i 2022. godine dospjela u finale Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama
Iz prijavnice:
“Rezidencija bi mi dala priliku za finaliziranje zbirke priča za koju istražujem i pišem već godinu dana. Koncept zbirke jest iz prvog ženskog lica progovarati o ženama svih životnih dobi. Kroz priče istražujem odnose koji ženu nose kroz život i uloge koje prihvaća ili od njih zazire. Ona je supruga, majka, ljubavnica, baka, nerotkinja, kći, susjeda, neodlučna, zlostavljana, hrabra, traži svoje mjesto u društvu. Junakinje priča između ostalih su i žene treće životne dobi koje se nose sa svime što ta životna faza donosi: pad životne energije, onemoćalost, tjeskobu i bezvoljnost, ustrajnost, dublje razumijevanje života, rasap uvjerenja, olakšanje, oslobađanje od životnih koncepata. Istražujem prostor slobode žene u određenoj dobi i čitav dijapazon uzroka koji joj tu slobodu oduzimaju. Budući da i sama pripadam populaciji treće životne dobi, tema rezidencije intimno mi je vrlo intrigantna. Radi se o velikoj promjeni, osobito s odlaskom u mirovinu. Generacijski jaz sve je veći. Lako se zapada u malodušnost i osjećaj suvišnosti. Smanjena fizička aktivnost smanjuje i osjećaj sreće, nedostatak dinamike povećava tjeskobu. Smanjeni prihodi oduzimaju osjećaj slobode. S druge strane, moguće je to prevladati prihvaćanjem novog životnog ritma i dubljim razumijevanjem postojanja.”