Hana Miletić | Stvaraoci u rezidenciji | Kamov Residency

Foto: Bea Borgers

• Biografija
• O projektu
• Organizator

• Hana Miletić

  → https://hanamiletic.com/

  Hana Miletić rođena je u Zagrebu 1982., živi i radi u Bruxellesu i Zagrebu.

  Studirala je povijest umjetnosti i arheologiju (Vrije Universiteit Brussels, 2005.), rodne studije (Universiteit Utrecht, 2004.) te fotografiju na Gerrit Rietveld Academie u Amsterdamu (2006.), a 2009. godine završava diplomski studij iz fotografije na Kraljevskoj akademiji lijepih umjetnosti u Antwerpenu.

  Izlagala je na brojnim skupnim i samostalnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. U 2021. godini realizirala je veliku samostalnu izložbu u Bergen Kunsthall, kao i izložbu The Approach u Londonu. U Bruxellesu je 2018. predstavljena njena prva velika institucionalna izložba (u WIELS Contemporary Art Centre, 2018.)., a osim toga samostalno je izlagala u Prištini, Amstrerdamu, Ghentu, Antwerpenu... Sudjelovala na skupnim izložbama u institucijama, galerijama i u sklopu bijenalnih izložbi poput 13th Sharjah Biennial (2017.), S.M.A.K., Gent (2018. – 2019.), Metro Pictures, New York (2019.), Art Encounter Biennale Temišvar (2021.), 58. Oktobarski salon Beograd (2021.), M Museum Leuven (2021.), Museum Stzuki Lodz (2020.), 3. IAB Bijenale industrijske umjetnosti Labin i Raša, (2020.).

  Dobitnica je BOZAR nagrade za mladog umjetnika The Young Belgian Art Prize (2015.), te velike nagrade Baloise Art Prize (Art Basel) koja uključuje otkup u kolekciju muzeja MUDAM u Luxemburgu.

• Popravci, zakrpe, prekrajanja

  16.-30.11.2021.

  Hana Miletić tijekom rezidencije u organizaciji MMSU istražuje povijest i nasljeđe industrijske proizvodnje i proizvodnje tekstila u Rijeci s ciljem produkcije tri nove tekstilne instalacije velikog formata, koje će 2022. godine biti prikazane na samostalnoj izložbi umjetnice u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci. Po karakteru site-specific i context-specific, novi radovi uzimaju u obzir povijest proizvodnje u Riječkoj tvornici konopa, krparnici u sklopu pogona Hartera, tvornici duhana kao bivšem prostoru MMSU-a, bilježeći i stanje današnje tekstilne industrije (Riječka industrija odjeće – RIO). Njene instalacije u tekstilu prizivaju širok raspon ideja i asocijacija, od fotografske reprodukcije prizora i njegovog prijevoda, preko ideja tkanja, materijalnosti i krhkosti građe, do ženskog ručnog rada i ženskog rada u industrijskoj proizvodnji.

  Dio rezidencijalnog boravka provodi u šetnjama gradom prikupljajući vizure i forme za izložbu - fotoaparatom bilježi popravke i transformacije u javnom prostoru koje kasnije reproducira tkanjem. Umjetnica tako estetski i formalno oblikuje te s obzirom na ekonomski i politički kontekst osmišljava i izvodi prvu fazu novih radova za izložbu.

• Muzej moderne i suvremene umjetnosti

  → www.mmsu.hr

  MMSU, Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci osnovan je 1948. godine. Od samih početaka Muzej je programima poput prvih skupnih izložbi suvremene umjetnosti u Jugoslaviji, koje su se pod nazivom "Riječki salon" održavale 1954. do 1963., " Biennala mladih umjetnika Jugoslavije", 1960. do 1991., "Biennala mladih umjetnika Mediterana", 1993. - 1997., trodijelnog istraživačko-izložbenog projekta koji daje pregled arhitekture moderne, secesije i historicizma u Rijeci, dovršenoga u razdoblju 1996. - 2003., te "Međunarodne izložbe crteža", koja se redovito održavala od 1968. do 2013., izgradio reputaciju jedne od najprestižnijih institucija na području vizualnih umjetnosti u Hrvatskoj.
  Zbog opće kvalitete rada MMSU je povjeravana prezentacija hrvatske umjetnosti i umjetnika na prestižnim međunarodnim manifestacijama kao što su Venecijanski biennale 1997. (Dalibor Martinis), Biennale u Sao Paolu 2004. (Zlatko Kopljar), Venecijanski Bijenale 2007. (Ivana Franke), 12. venecijanski bijenale – Međunarodna izložba arhitekture 2010. itd. 

  Od 2008. do kolovoza 2011. MMSU je suorganizator projekta X-OP Exchange of art operators and producers, u okviru programa Europske unije Program Kultura (2007.-2013.). Od 2010. do 2013. Muzej je bio partner u projektu Europeana / Digitising Contemporary Art (DCA), zatim partner u projektima Soft Control i Password Printmaking (2012.–2016.) te nositelj europskog projekta Smuggling anthologies (2012.–2015.). MMSU je od 2016. do 2020. godine bio uključen u europksi projekt Risk Change, a od 2019. do 2020. nositelj projekta Europskog socijalnog fonda Kultura dopolavora – jučer, danas, sutra.

  Fundus MMSU-a danas obuhvaća više od 8.000 umjetnina koje pokrivaju razdoblje od kraja 19. st. do danas. Od 2017. godine Muzej djeluje u novoj zgradi na adresi Krešimirova 26c u ex-kompleksu Rikard Benčić. Na novoj lokacije održane su značajne izložbe u sklopu pretprograma i programa Rijeke 2020 - Europske prijestolnice kulture poput Tomislav Gotovac: Anticipator kriza - kuda idemo ne pitajte (2017.), Vlado Martek: Izložba s više naslova i Goran Petercol: Ne brini o poetici, ona će doći sama u 2019. i David Maljković: S kolekcijom u 2020..