Brandon LaBelle | Stvaraoci u rezidenciji | Kamov Residency

Foto: Frank Paul

• Biografija
• O projektu
• Organizator

• Brandon LaBelle

  → www.brandonlabelle.net/index.html

  Brandon LaBelle, umjetnik, pisac i teoretičar, zaokupljen je pitanjima društvenog djelovanja. Često se povezuje s različitim kolektivima, djeluje u javnom prostoru te razvija i predstavlja umjetničke projekte izvodeći  performanse diljem svijeta. Među njegovim novijim projektima ističu se: Živa škola (The Living School), South London Gallery, London (2014.-16.), Seminar za strance (The Stranger Seminar), Liquid Architecture, Melbourne (2015.) i Građanski centar (Civic Center), La Casa Encendida, Madrid (2014.). Autor je knjiga Leksikon nepisanoga: Poetika i politika usmenog imaginarija (Lexicon of the Mouth: Poetics and Politics of Voice and the Oral Imaginary), 2014., Dnevnik imaginarnog Egipćanina (Diary of an Imaginary Egyptian), 2012.,Akustički teritoriji: Zvučna kultura i svakodnevica (Acoustic Territories: Sound Culture and Everyday Life), 2010. i Pozadinska buka: Perspektive zvučne umjetnosti (Background Noise: Perspectives on Sound Art), 2006./2015. Član je berlinskoga Errant Sound Collectivea. Profesor je na  Akademiji za umjetnost i dizajn u Bergenu, Norveška.

• Rijeka: Tihi sugovornici

  23.10.-06.11.2016.

  Rijeka: Tihi sugovornici, 31. 10. 2016. - radionica istraživanja grada, uži centar i lokacija Rikard Benčić, od 16 – 20 sati - voditelji radionice: Anamarija Batista i Brandon Labelle, http://www.brandonlabelle.net/projects.html

  
  

  Poglavlje Noć u knjizi Mali Urbanizam, Bogdan Bogdanović započinje spomenom na djelo Oktobarske noći Gérard de Nervala. Literarni zapis se temelji na vlastitom doživljaju Pariza noću. Čekajući na jutarnja poštanska kola koja ga trebaju odvesti na drugi kraj Pariza, de Nerval luta periferijom grada, od kafanice do kafanice, otkrivajući mali, njemu nepoznati svijet i njegova podzemlja. Nadovezujući se na de Nervalovu projekciju noći, Bogdanović smatra da gradove doista treba vidjeti i zamisliti u dvije projekcije – u jednoj dnevnoj i drugoj noćnoj, jer je čovjek sklon da noću ne samo više vidi, nego štoviše, i da nadopunjava i proširuje, prema svojoj uobrazilji. On donosi zaključak, da čovjek gradove, (...) doživi mnogo dublje, trajnije, i subjektivnije u ovoj drugoj, noćnoj (...) projekciji. 
   
  Nadovezujući se na Bogdanovićeve zapise želimo promisliti noćnu projekciju grada Rijeke, stavljajući fokus nazvukovni život grada. O nestvarnim i neočekivanim igrama noći, pričat ćemo u ponedjeljak 31. 10. 2016. Srest ćemo se u rezidencijalnom stanu Kamov u 16 sati i radionicu započeti predavanjima Brandona LaBellea i Anamarije Batiste. Multimedijalni umjetnik Brandon Labelle će noćni svijet, njegove oblike i prostranstva, dovesti u vezu sa djelovanjem danju "nevidljivih" zajednica, koje koristeći noć kao prostor i vrijeme djelovanja, grad obogaćuju svojim šaputanjima i zvukovnostima. Kustosica Anamarija Batista razmatrat će zvukovne figure spavaće sobe, koja danju djeluje kao tek neki indiferentni prostor, koji se kroz noć, proširuje i produbljuje, dobivajući drugačije oblike.
  Druženje nastavljamo u Benčiću, gdje ćemo se sastati oko 18 sati. Istraživat ćemo večernje zvukove nekadašnjeg industrijskog pogona i budućeg kulturnog centra i kuće MMSU-a. Radeći u grupama snimat ćemo zvukove, raditi zapise, diskutirati o promjeni zvukovnih figura kao rezultatu transformacija ekonomskih i društvenih tokova. Večer završavamo druženjem u rezidenciji Kamov. 
    
  Želimo napraviti istraživanje Kako zvuče riječke spavaće sobe? Ako ste zainteresirani za sudjelovanje, bilo bi nam drago da nam u obliku opažanja, kratkog eseja, slikovnog materijala, audio zapisa itd., odgovorite na pitanje Kako zvuči vaša spavaća soba? Spavaća soba kao mjesto sanjanja, osluškivanja, produbljivanja, prostor susreta. Molimo da vaša zapažanja pošaljete na slijedeću mejl adresu: Turn on JavaScript!, s dodatnim informacijama o ulici u kojoj se stan nalazi, poziciji vaše spavaće sobe, vašoj profesiji, godištu i spolu.
    
  Molimo vas da potvrdite vaše sudjelovanje u radionici do 21. 10. 2016. na Turn on JavaScript! radi ograničenog broja sudionika (15 polaznika). Radni jezik bit će engleski i hrvatski.
    
  Rijeka: Tihi sugovornici dio je programa Spajalica – serije umjetničkih intervencija u javnom prostoru, započetog 2013. https://spajalicacopula.wordpress.com/

  Podrška: Ministarstvo kulture RH, Austrijski kulturni forum

  Foto: Nadija Mustapić, Marin Lukanović, Rikard Benčić, naprimjer, dokumentarni film, 2008.

• Muzej moderne i suvremene umjetnosti

  → www.mmsu.hr

  MMSU, Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci osnovan je 1948. godine. Od samih početaka Muzej je programima poput prvih skupnih izložbi suvremene umjetnosti u Jugoslaviji, koje su se pod nazivom "Riječki salon" održavale 1954. do 1963., " Biennala mladih umjetnika Jugoslavije", 1960. do 1991., "Biennala mladih umjetnika Mediterana", 1993. - 1997., trodijelnog istraživačko-izložbenog projekta koji daje pregled arhitekture moderne, secesije i historicizma u Rijeci, dovršenoga u razdoblju 1996. - 2003., te "Međunarodne izložbe crteža", koja se redovito održavala od 1968. do 2013., izgradio reputaciju jedne od najprestižnijih institucija na području vizualnih umjetnosti u Hrvatskoj.
  Zbog opće kvalitete rada MMSU je povjeravana prezentacija hrvatske umjetnosti i umjetnika na prestižnim međunarodnim manifestacijama kao što su Venecijanski biennale 1997. (Dalibor Martinis), Biennale u Sao Paolu 2004. (Zlatko Kopljar), Venecijanski Bijenale 2007. (Ivana Franke), 12. venecijanski bijenale – Međunarodna izložba arhitekture 2010. itd. 

  Od 2008. do kolovoza 2011. MMSU je suorganizator projekta X-OP Exchange of art operators and producers, u okviru programa Europske unije Program Kultura (2007.-2013.). Od 2010. do 2013. Muzej je bio partner u projektu Europeana / Digitising Contemporary Art (DCA), zatim partner u projektima Soft Control i Password Printmaking (2012.–2016.) te nositelj europskog projekta Smuggling anthologies (2012.–2015.). MMSU je od 2016. do 2020. godine bio uključen u europksi projekt Risk Change, a od 2019. do 2020. nositelj projekta Europskog socijalnog fonda Kultura dopolavora – jučer, danas, sutra.

  Fundus MMSU-a danas obuhvaća više od 8.000 umjetnina koje pokrivaju razdoblje od kraja 19. st. do danas. Od 2017. godine Muzej djeluje u novoj zgradi na adresi Krešimirova 26c u ex-kompleksu Rikard Benčić. Na novoj lokacije održane su značajne izložbe u sklopu pretprograma i programa Rijeke 2020 - Europske prijestolnice kulture poput Tomislav Gotovac: Anticipator kriza - kuda idemo ne pitajte (2017.), Vlado Martek: Izložba s više naslova i Goran Petercol: Ne brini o poetici, ona će doći sama u 2019. i David Maljković: S kolekcijom u 2020..