Rezultati natječaja za tri književne rezidencije Gradske knjižnice Rijeka
U Rijeci će stvarati Helena Klakočar, Saša Ćirić i Snježana Radetić
Čak trideset i tri prijavljena autora s potpunom dokumentacijom svojim bogatim biografijama i dojmljivim bibliografijama nimalo nisu olakšali izbor programsko-projektnom timu Gradske knjižnice Rijeka koji je pri izboru u obzir uzeo nekoliko parametara, kao i želje samih autora koji su se u prijavnici izjasnili o preferiranom terminu gostovanja u Rijeci. Uz spomenuti fokus na teme treće životne dobi i starenja koji je očekivan u radu, pri izboru se htjela postići i raznolikost autora kroz njihove različite kreativne i stručne interese.
Naravno, uz književne i stvaralačke kriterije važni kriteriji bili su i činjenica koliko često su autori već boravili pred riječkom publikom, procjena sveukupne zanimljivosti i relevantnosti rada te procjena presudnosti koju rezidencijski boravak može imati za njihov rad.
Tematski ovogodišnja rezidencija je usmjerena prema temama treće životne dobi - što obuhvaća fenomen starenje, demografsku krizu, posljedice produživanja života, život u trećoj životnoj dobi s ograničenim sredstvima (...) pa su artikulirane zamisli iz tog spektra privukle pažnju.
Za rezidente Gradske knjižnice Rijeka u rodnom gradu Janka Polića Kamova 2024. godine izabrani su Helena Klakočar, Snježana Radetić i Saša Ćirić čime je postignut mozaik kojim će stvaralaštvo obuhvatiti područje grafičkih romana/stripa, drame, poezije i književne kritike, što nisu područja koja su toliko afirmirana i poticana.
Program se odvija uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija RH kroz program javnih potreba u kulturi.
Helena Klakočar
Helena Klakočar akademska je slikarica i strip autorica, koja djeluje na širem polju vizualnih umjetnosti te se bavi instalacijom, ilustracijom, grafičkim dizajnom, animacijom, a poznata je po svojim autobiografskim, društvenim i političkim opažanjima. Kreirala je radove ''EL SHATT/ fragmenti '', ‘’REVOLT’’, ‘’ZID MEDITERAN’’, zbirke stripova ‘’Vlaga, Mraz i Sol i drugi stripovi’’, ‘’Nemirno more 1” i “Nemirno more 2’’...
Iz njene prijavnice i plana rada izdvajamo:
“S obzirom na to da sam i sama u ‘trećoj životnoj dobi‘ želim obraditi tu temu u obliku ilustracija i strip pričica. Uviđam‘’na vlastitoj koži’’ da je naša svakodnevica puna tragikomičnih situacija. Uz osobne priče starijih građana bi nacrtala kartu kako se kretati gradom ako ste u kolicima, ili slabije pokretljivosti. Karta grada s javnim wc-punktovima za one sa slabijim mjehurom mi se čini korisna za ‘’nove’’ lokalne starije osobe i za goste grada. Željela bi da je moj rad duhovit i zabavan starijima i mladima. Ujedno da progovara o perspektivi starijeg korisnika ‘’grada’’, o onoj perspektivi, o koju mladi ne mogu ni zamisliti a ipak će jednog dana postati dio i njihovog životnog iskustva. Zašto Rijeka? Rijeka mi je potpuno nepoznata, bila sam samo 2 puta po par dana u Rijeci ali nisam se trebala nikad sama snalaziti (uvijek su me vodili organizatori). To mi se čini dobra početna pozicija za otkrivanje grada.”
Saša Ćirić
Saša Ćirić završio je Filološki fakultet u Beogradu. Više od 22 godine na Radio Beogradu 2 prati srpsku, regionalne i balkanske književnosti. Književni kritičar, intervjuer, piše ali ne objavljuje pjesme, objavio dvije knjige drama i radio drama, četiri knjige književne kritike (u Zrenjaninu, Ulcinju, Zagrebu i Novom Sadu), eseja i komparativnih analiza i jednu knjigu prikaza o suvremenom filmu, pretežno holivudskom (u Beogradu). Priredio nekoliko zbornika i knjiga. Pisao kritiku za časopise i u Hrvatskoj (Zarez, Quorum, Tema), za portal Booksa.hr i za zagrebački tjednik Novosti. Bio jedan od urednika Betona (2006-2019), kritičkog dodatka dnevnog lista Danas.
Iz Ćirićevog plana rada izdvajamo:
“Moja namera je da tokom boravka na rezidenciji u Rijeci za svoju emisiju „Oko Balkana“ na Radio Beogradu 2 snimim intervjue sa autorima i autorkama iz Rijeka, kao i sa gostima festivala Vrisak.
Budući da je tema rezidencije fenomen trećeg životnog doba, imam nameru da se kao kritičar i esejista posvetim hrvatskim i regionalnim piscima u trećem životnom dobu, odnosno temi starosti i penzionerskom životu sa oskudnim sredstvima u našim savremenim literaturama.”
Snježana Radetić
Snježana Radetić diplomirala je hrvatski ili srpski jezik i jugoslavenske književnosti te bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu. Gotovo tri desetljeća radila je u srednjoj školi, a nakon toga šest godina vodila ustanovu u kulturi i obrazovanju odraslih u rodnome gradu Poreču. Posljednjih godina piše poeziju i prozu. Pjesme su joj objavljivane u Dometima i na portalima Čovjek-časopis i Astronaut.ba. U listopadu 2022. godine izlazi njena prva zbirka pjesama Privilegija leta, Biakova, Zagreb, pod uredničkom rukom književnice Darije Žilić. Svojim je pjesmama 2021. i 2022. godine dospjela u finale Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama
Iz plana Snježane Radetić izdvajamo:
“Rezidencija bi mi dala priliku za finaliziranje zbirke priča za koju istražujem i pišem već godinu dana. Koncept zbirke jest iz prvog ženskog lica progovarati o ženama svih životnih dobi. Kroz priče istražujem odnose koji ženu nose kroz život i uloge koje prihvaća ili od njih zazire. Ona je supruga, majka, ljubavnica, baka, nerotkinja, kći, susjeda, neodlučna, zlostavljana, hrabra, traži svoje mjesto u društvu. Junakinje priča između ostalih su i žene treće životne dobi koje se nose sa svime što ta životna faza donosi: pad životne energije, onemoćalost, tjeskobu i bezvoljnost, ustrajnost, dublje razumijevanje života, rasap uvjerenja, olakšanje, oslobađanje od životnih koncepata. Istražujem prostor slobode žene u određenoj dobi i čitav dijapazon uzroka koji joj tu slobodu oduzimaju. Budući da i sama pripadam populaciji treće životne dobi, tema rezidencije intimno mi je vrlo intrigantna. Radi se o velikoj promjeni, osobito s odlaskom u mirovinu. Generacijski jaz sve je veći. Lako se zapada u malodušnost i osjećaj suvišnosti. Smanjena fizička aktivnost smanjuje i osjećaj sreće, nedostatak dinamike povećava tjeskobu. Smanjeni prihodi oduzimaju osjećaj slobode. S druge strane, moguće je to prevladati prihvaćanjem novog životnog ritma i dubljim razumijevanjem postojanja.”